theINTERVIEWitself sa DAVIDOM BORDWELLOM

Intervju vodio Erik Lončar, 2016.

Prevela: Ana Marković

Jedan od najutjecajnijih filmskih teoretičara današnjice, David Bordwell, radi kao profesor na Sveučilištu u Wisconsinu, na odjelu za komunikacijske znanosti. Autor je sedamnaest knjiga u kojima minuciozno secira čitave filmske opuse, ističući kognitivne procese koji se događaju pri gledanju filma. theFILMitself je uspostavio kontakt s Davidom Bordwellom, kako bi nam na jednostavan način objasnio smisao filmske analize i kako ju koristiti. Pročitajte ekskluzivni intervju u kojem Bordwell o filmskoj analizi!

Analitičar pokušava odgovoriti na pitanja otkrivanjem strategija pričanja priče, stilskih uzoraka i slično. ‘

theFILMitself: Većina ljubitelja filma u Hrvatskoj nije svjesna posebnog polja pod imenom filmska analiza. Koji je cilj filmske analize i zašto je važna za filmsku umjetnost?

David Bordwell: Filmska analiza promatra film kao cjelinu, kao totalnost i pokušava objasniti kako različiti dijelovi filma funkcioniraju. Analiza obično počinje pitanjem. Primjerice, što u toj i toj sekvenci stvara napetost? Kako redatelj oslikava psihološka stanja likova? Zašto su određeni dijelovi priče izostavljeni? Analitičar pokušava odgovoriti na pitanja otkrivanjem strategija pričanja priče, stilskih uzoraka i slično. Pretpostavimo li da je film umjetnička forma, kao što su to glazba ili kazalište, onda je filmska analiza analogna muzikologiji, teatrologiji i tako dalje. Želimo znati kako pojedinačna umjetnička djela izazivaju određene efekte kod publike.

Kako pristupate filmu? Koju metodu koristite pri filmskoj analizi?

Kao što sam spomenuo, pokušavam dozvoliti da mi film sugerira pitanja – obično vezana uz one aspekte filma koji se čine neobičnima ili začudnima. Na temelju tih neobičnih aspekata pokušavam stvoriti pitanja koja će pomoći objasniti zašto je film napravljen kako jest. Ponekad su ta pitanja opća, a ponekad su vrlo konkretna i vezana uz pojedinačni film. Posjetom naše internetske stranice čitatelji mogu dobiti uvid u to što budi moju analitičku znatiželju.

f1Koji je analitički alat najbolji za publiku kako bi shvatila dublje značenje nekog filma?

Mislim da je za gledatelja najbolji alat razmisliti na koji je način film na njega utjecao. Što je stvorilo određenu emociju ili stanje uma? Zatim analitičar traži uzroke tome. Nasuprot tome, ona analitička metoda koja je više povijesno orijentirana film će postavljati u relaciju s drugim filmovima – i s filmovima iz istog vremena i s onima iz drugih vremena, pa i mjesta. Postavljat će se pitanja vezana uz promjene ili kontinuitet u stilu, u narativnoj formi i slično.

Koliko se audiovizualni jezik ili filmska gramatika razlikuje od države do države? Ima li velikih sličnosti?

Mislim da su tvorci filmova dio internacionalne filmske zajednice. Film je gotovo od početka bio globalna umjetnička forma, filmovi su cirkulirali prilično lako. Tvorci filmova uče iz filmova koji su napravljeni drugdje. Iz povijesne je perspektive Hollywood imao golem utjecaj na filmaše u drugim zemljama te su mnoge nacionalne kinematografije posuđivale tehnike od američke kinematografije. No i prekooceanski filmovi imali su utjecaja na kinematografiju SAD-a.

sitled-1

S obzirom na golemo znanje i oštro oko, uživate li u filmovima više ili manje kad možete shvatiti sve slojeve jednog filma?

Uživam više! Ima toliko toga za vidjeti!

Dvije najutjecajnije Bordwellove knjige o filmskoj analizi su Film Art: An Introduction (1979.), koju je napisao u suradnji sa suprugom Kristin Thompson, a druga Post Theory: Reconstructing Film Studies (1996.), koju je napisao s jednako poznatim i utjecajnim filmskim analitičarom Nöelom Carrollom. Obje knjige se bave proučavanjem filma, a poseban naglasak stavljaju na isticanje detalja koje prosječan gledatelj ne uspije pohvatati, istovremeno na pristupačan način objašnjavajući njihovo značenje i važnost u kontekstu filmskog stvaralaštva.